Ireligija u Hrvatskoj

Ireligija u Hrvatskoj obuhvaća u najužem smislu agnosticizam, ateizam, sekularni humanizam i opći sekularizam koji izražavaju nereligiozni Hrvati kojih po različitim anketama i popisima ima najmanje tristo tisuća ili 7 % ukupnog stanovništva (2011.).^[1] Povećanje broja ireligioznih ljudi obično se tumači modernizacijom obilježenom tendencijama sekularizacije i laicizacije te napretkom znanosti i tehnologije koji neposredno utječu na ljudsko društvo.

Iako je popisom stanovništva u Hrvatskoj utvrđeno samo 7 % ireligioznih osoba, Gallupovom anketom provedenom 2007. i 2008. utvrđeno je da 30,5 % ispitanika u Hrvatskoj religiju ne smatra važnom u svome životu, odgovorivši niječno na postavljeno pitanje "Zauzima li religija važno mjesto u tvome životu?".^[2] Eurobarometarska anketa provedena 2010. godine propitivala je religioznost u europskim zemljama na osnovi osobna uvjerenja da "Bog postoji", da "postoji neka vrsta duha ili životne sile" odnosno da "ne postoji nikakva vrsta duha, Boga ili životne sile". Da Bog postoji izjasnilo se 69 % hrvatskih ispitanika, 22 % vjeruje da postoji neka vrsta duha ili životne sile, dok 7 % smatra da ne postoji ništa od navedenog.^[3] Japanski istraživački centar Dentsu prikupio je 2006. godine podatke kojim je doznato da se 13,2 % hrvatskog stanovništva izjašnjava ireligioznim.^[4]

Neki dokazi upućuju na to da je najbrže rastući religijski status u Hrvatskoj upravo onaj ireligiozni,^[5] pri čemu se u posljednjih deset godina broj agnostika i skeptika više nego udvadeseterostručio, a broj ateista gotovo udvostručio.^[1] Ogromno povećanje broja agnostika u Hrvatskoj obično se tumači time da se mnoge javne osobe sve češće javno izjašnjavaju agnosticima poput primjerice hrvatskog predsjednika Ive Josipovića.^[6]

Nekoliko društava koji promiču ireligiozno vjerovanje ili se protive religijskom vjerovanju – Protagora, David, Glas razuma - Pokret za sekularnu Hrvatsku, Nisam vjernik – osnovano je u posljednjih deset godina s ciljem promicanja ireligije i podizanja svjesnosti o njoj, a neka su od njih imala zapažene javne akcije poput Skupa razuma i kampanje Bez boga, bez gospodara.^[7][8]

1. ↑ ^{1,0 1,1 1,2} „Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine: STANOVNIŠTVO PREMA VJERI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA”. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 14. prosinca 2013. 
2. ↑ GALLUP WorldView - podacima pristupljeno 17. siječnja 2009.
3. ↑ „Special Eurobarometer, biotechnology, page 381” (PDF). Fieldwork: Jan-Feb 2010. 
4. ↑ Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006) Šablon:Jpn oznaka
5. ↑ „Nevjernici u Hrvatskoj u porastu”. protagora.hr. 2012.. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-15. Pristupljeno 14. prosinca 2013. 
6. ↑ „Obrazovanje je glavni neprijatelj Crkve”. h-alter.hr. 2013.. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-15. Pristupljeno 14. prosinca 2013. 
7. ↑ „Bez boga, bez gospodara”. h-alter.hr. 2009.. Arhivirano iz originala na datum 2013-12-15. Pristupljeno 14. prosinca 2013. 
8. ↑ „Skup razuma: "Nećemo šutke promatrati kako Crkva pruža pipke i odvlači društvo u srednji vijek"”. index.hr. 2013.. Pristupljeno 14. prosinca 2013.